Događanja CKPIS-a

Četvrti međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi

U organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 26. do 28. rujna 2019. održava se četvrti dvogodišnji međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi. Ovogodišnja tema – Kontinuiteti i inovacije – upućuje na prijelazna obilježja socijalističkoga društva koje je sadržavalo značajke prošlosti i budućnosti, kapitalističkog građanskog i utopijskog komunističkog društva. Zanima nas stoga na što su se komunisti po dolasku na vlast mogli ili morali osloniti, što su zadržali i prilagodili, što su inovativnoga ostvarili i koliko je novoga preživjelo, prenijelo se u postsocijalizam i ondje postalo dobrodošlom baštinom ili neželjenim teretom. U središtu interesa prijavljenih izlaganja je socijalistička Jugoslavija, no mnogi sudionici govorit će i o širem europskom prostoru.

Gotovo 90 sudionika održat će svoja izlaganja u 14 tematskih sekcija, na okruglim stolovima i plenarnim predavanjima. Sudionici dolaze iz 14 zemalja: Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Francuska, Italija, Mađarska, Norveška, Njemačka, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Švicarska i Hrvatska.

Plenarna predavanja održat će pozvani predavači – tri ugledne znanstvenice: Muriel Blaive s Instituta za istraživanje totalitarnih režima u Pragu (Popular Opinion and Surveillance Practices under Communism: The Czechoslovak Case in its Central-European Context), Marie-Janine Calic sa Sveučilišta u Münchenu (Tito's Yugoslavia in the Age of Détente) i Catherine Samary, umirovljena profesorica Sveučilišta Paris-Dauphine (The Anti-capitalist Stakes: Why, Where, How? From Past to Present Communist “Concrete Utopias”).

Na okruglim stolovima bit će predstavljena nova izdanja: novi zbornik CKPIS-a pod naslovom Komunisti i komunističke partije: politike, akcije debate, novi broj koparskog časopisa Acta Histriae s temom The Yugoslav Laboratory of Political Innovation te niz izdanja Hrvatskog državnog arhiva. Tema jednog od okruglih stolova bit će istraživački projekt Mikrosocijalizam.

Službeni jezici skupa su hrvatski (i međusobno razumljivi jezici) i engleski. Izlaganja su otvorena za javnost. Dio programa prenosit će Radio Rojc (radio.rojc.eu) koji je ujedno i medijski pokrovitelj skupa.

Program i Knjiga sažetaka dostupni su na stranici skupa. Foto album također.

 

5. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a

Petu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 28. do 31. kolovoza 2019. izlagalo se i raspravljalo na temu Industrijska društva kasnoga socijalizma:
europske usporedbe
. Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Grazu, Konstanzu, Kopru, Ljubljani, Pragu, Regensburgu, San Diegu, Sarajevu, Skopju, Splitu, Zagrebu i Puli. Predavači su bili Ulf Brunnbauer, Rory Archer, Andrea Matošević i Igor Duda. Ovogodišnja radionica organizirana je u suradnji s projektom "Opasan zaokret nakon ideološke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989.", pokrenutim na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Tematski je također bila bliska dvama projektima CKPIS-a: "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj" te "Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam)".

 

Radionica bilateralnog projekta o industriji u Istri

Bilateralni hrvatsko-njemački projekt "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj", koji financiraju hrvatski MZO i njemački DAAD, partnerski provode CKPIS i Leibnizov Institut za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) iz Regensburga. U utorak, 27. kolovoza 2019., na Filozofskom fakultetu održana je jednodnevna radionica na kojoj su suradnici govorili o dosadašnjem tijeku istraživanja i o zadacima do isteka druge i posljednje godine provođenja ovoga projekta koji se bavi industrijskom poviješću i naslijeđem, posebno na primjerima iz Pule, Fažane, Vodnjana i Raše. Voditelji projekta su prof. dr. sc. Ulf Brunnbauer i izv. prof. dr. sc. Igor Duda, a s pulske strane sudjeluju još doc. dr. sc. Boris Koroman, izv. prof. dr. sc. Andrea Matošević, doktorand Igor Stanić te studenti diplomskog studija povijesti Sara Žerić i David Žufić.

 

Predavanje Sanje Puljar D'Alessio: Etnografija brodogradilišta 3. maj iz perspektive razvoja antropološkog interesa za organizacije u Hrvatskoj: kontinuitet ideje o neprepoznavanju znanja

Sanja Puljar D'Alessio, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u srijedu, 22. svibnja 2019., u 17.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica) održala je predavanje Etnografija brodogradilišta 3. maj iz perspektive razvoja antropološkog interesa za organizacije u Hrvatskoj: kontinuitet ideje o neprepoznavanju znanja.

U izlaganju se kombiniraju uvidi etnoloških istraživanja organizacija iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća s uvidima iz istraživanja organizacije brodogradilišta 3. maj iz 2013. godine. U recentnome istraživanju se iz perspektive uvođenja nove tehnologije u organizaciju analizira odnos dijelova i cjeline te se propituje odnos između organizacije i društva u kojem djeluje.  Fokus analize obuhvatio je internu dinamiku brodogradilišta, kao i njegovo međudjelovanje s izvanjskim društveno-političkim razvojem i zahtjevima brodograđevne industrije općenito. Cilj ovakvog pristupa bio je propitati ideje jasno iscrtanih granica između brodogradilišta i njegove okoline te ukazati na kompleksne premreženosti organizacija u suvremenom svijetu. Trećemajska kompleksna organizacija analizirala se iz perspektive implementacije novih tehnologija (informacijskih sustava) u brodogradilištu u zadnjih četrdesetak godina. Organizacije u socijalističkom društvenom uređenju analizirala je Dunja Rihtman-Auguštin fokusirajući se na vrednote organizacijske kulture. Premda različitih polaznih istraživačkih pitanja, istraživanja u oba razdoblja su (između ostaloga) iznjedrila snažnu prisutnost ideje o neprepoznavanju znanja u okviru organizacijskih življenih stvarnosti. Na predavanju će se ukazati na kontinuitet ove ideje u dvama društveno-ekonomskim sustavima koja je u zemlji (prvo Jugoslaviji, a onda i u Hrvatskoj) bila na snazi od druge polovice dvadesetog stoljeća do danas. Uspoređujući suvremeno istraživanje organizacije brodogradilišta 3. maj s etnološkim istraživanjima vrednota u socijalističkim poduzećima izdvaja se njezino postojanje jednako u okviru kontekstualiziranoga (organizacije ili poduzeća) i konteksta (poslovnog, stručnog, ekonomskog, političkog i društvenog).

Sanja Puljar D'Alessio radi na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje od 2007. godine predaje antropološke predmete vizualne, prostorne i organizacijske problematike. Snimila je dva etnografska filma: jedan film je snimljen u Napulju (Pescatori di Mergellina, 2001), a drugi u Mostaru (About Mostar, the Bridge and Bruce Lee, 2007). Objavila  je u suuredništvu s Nenadom Fanukom zbornik radova Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu  (2013), te monografiju Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija organizacije brodogradilišta 3. maj (2018).

 

Radionica The Railway: An Adventure in Interpretative Reconstruction

U organizaciji Inštituta za kulturne in spominske študije (ZRC SAZU) i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na ZRC SAZU u Ljubljani se 16. i 17. svibnja 2019. održava radionica The Railway: An Adventure in Interpretative Reconstruction. Radionica je posvećena zborniku Edwarda Palmera Thompsona "The Railway. An Adventure in Construction", objavljenom 1948. nakon jednomjesečnog sudjelovanja britanske brigade na radnoj akciji Šamac-Sarajevo.

 

Predavanje Projekt Motel Trogir: Fokus na arhitekturu druge polovice 20. stoljeća

Svibanjski gosti CKPIS-a bili su Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga koji su održali predavanje pod naslovom Projekt Motel Trogir: Fokus na arhitekturu druge polovice 20. stoljeća te tako predstavili svoj rad na zaštiti arhitektonske baštine. Predavanje je održano u srijedu, 8. svibnja 2019., u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

Motel Trogir započeo je 2013. kao građanska kampanja i projekt za zaštitu modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća. Tim projekta čine Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga, a nositelj je Udruga za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba. U prvoj fazi djelovanja naglasak je stavljen je na valorizaciju, afirmaciju i zaštitu jadranskih motela iz opusa arhitekta Ivana Vitića te općenito arhitektonskih i urbanističkih vrijednosti srednjodalmatinskog modernizma od 1960-ih do početka 1980-ih. U drugoj fazi fokus je bio na sportsko-trgovačkom centru Koteks Gripe arhitekata Živorada Jankovića i Slavena Rožića kao zadnjem velikom modernističkom projektu u Splitu, po tipologiji sličnom onima u Sarajevu, Novom Sadu i Prištini. Projektni tim objavio je dvije knjige: Motel Trogir. Nije uvijek budućnost ono što dolazi (2016.) i Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji (2018.).

Nataša Bodrožić je kulturna radnica iz Zagreba i Trogira. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2004.), magistrirala na UNESCO katedri za kulturni menadžment i kulturnu politiku na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Université Lumière Lyon 2 (2010.). Završila je i jednogodišnji program Laboratorij kustoskih praksi u Centru za suvremenu umjetnost (SCCA) u Ljubljani.  Inicijatorica je i suosnivačica projekta Motel Trogir, kao i Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze. Redovito u suradnji, kurirala je niz izložbi u zemlji i inozemstvu te uredila nekoliko knjiga iz područja suvremene umjetnosti, kulturne politike, baštinskog aktivizma.

Lidija Butković Mićin je povjesničarka umjetnosti, asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i stručna suradnica projekta Motel Trogir. Objavljuje znanstvene i stručne priloge o povijesti hrvatske arhitekture modernizma, javnih spomenika i vizualnih umjetnosti. Autorica je izložbe i prateće monografije Ada Felice-Rošić i Nada Šilović – ženski trag u arhitekturi Rijeke (Muzej grada Rijeke, 2014.).

Saša Šimpraga je analitičar prostora i aktivist iz Zagreba. Autor je knjige Zagreb, javni prostor. Suosnivač je projekta Motel Trogir.

 

Predavanje Andrewa Hodgesa: Purger i anđeli? Etnografija zagrebačke navijačke scene

Gost u programu CKPIS-a za travanj bio je socijalni antropolog Andrew Hodges koji je govorio na temu Purger i anđeli? Etnografija zagrebačke navijačke scene. Predavanje je održano u srijedu, 24. travnja 2019., u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

U predavanju je bilo riječi o spoznajama stečenim u etnografskom istraživanju antifašističke navijačke udruge Bijeli anđeli te o njihovoj usporedbi s Bad Blue Boysima, o čemu je Hodges nedavno objavio knjigu. Fokus je bio na Birmingham School of Cultural Studies (CCCS) i mogućoj primjeni njihove teorije na post-jugoslavenski i hrvatski kontekst. Bilo je riječi o temama poput navijačke autentičnosti, rodnih uloga, hegemonije i političke ideologije u navijačkoj supkulturi.

Dr. sc. Andrew Hodges socijalni je antropolog zaposlen na Leibniz institutu za studije istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu. Njegovo područje istraživanja uključuje antropologiju rada postoscijalističke Europe i politiku aktivizma među nogometnim navijačima u Hrvatskoj. Objavio je brojne radove na te teme, uključujući i knjigu "Fan Activism, Protest and Politics: Ultras in Post-socialist Croatia" (Routledge).

 

Predavanje Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad

Program javnih predavanja CKPIS-a u ljetnom semestru nastavio se gostovanjem Jelene Pavlinušić, Nikole Križanca i Dragane Modrić koji su govorili na temu Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad te tako predstavili svoj projekt o nekadašnjem nositelju industrijskog razvoja u Sinju. Predavanje je održano u srijedu, 27. ožujka 2019., u 17.30 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

Tvornica i predionica konca "Dalmatinka" od svog osnutka 1951. do početka 1990-ih godina činila je osnovu privrednog i industrijskog života grada Sinja. Desetljećima je nakon izgradnje izazivala uvažavanje arhitektonske i tekstilne struke te je svojevremeno proglašena najuspješnijim poduzećem bivše države, s tržištem diljem Europe i svijeta. Raspadom SFRJ gubi veliki dio tržišta te nakon tranzicijskih procesa i privatizacije 2009. odlazi u stečaj. Promjenom političkog, ekonomskog i društvenog konteksta, slavna prošlost ovog tekstilnog diva, koji je ispisao stranice povijesti jednog grada, polako pada u zaborav.
Na primjeru Dalmatinke možemo iščitati povijest razvoja lokalne industrije, način funkcioniranja jednog političkog sistema, ali i društvene fenomene koji su utjecali na razvoj lokalne zajednice u širem društvenom smislu poput povijesti radništva, ženske emancipacije u Cetinskom kraju, stambene politike i infrastrukturnog razvoja grada.
Projektom "Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka" istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja. Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u  kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.

Jelena Pavlinušić, Nikola Križanac i Dragana Modrić čine autorski tim koji od 2014. godine provodi  istraživački projekt pod nazivom  "Industrijsko nasljeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj". Jelena Pavlinušić (1991.), magistra povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika i književnosti, radi  kao  kustosica u Laubi – kući za ljude i umjetnost.  Nikola Križanac (1992.), dizajner vizualnih komunikacija, kao freelance dizajner radi većinom na poslovima u kulturi. Dragana Modrić (1982.), magistra povijesti umjetnosti i filozofije, zaposlena je kao voditeljica Galerije Sikirica, a kao doktorandica na interdisciplinarnom humanističkom studiju bavi se temom političkog u umjetnosti.

 

Iva Jelušić o socijalističkoj ženi

Pri kraju svojeg polugodišnjeg boravka u CKPIS-u (Erasmus+ Traineeship) Iva Jelušić, doktorandica na CEU u Budimpešti, u krugu kolegica i kolega iz Centra te zainteresiranih studenata održala je 5. veljače 2019. izlaganje na temu Rod i rat u jugoslavenskoj kulturi sjećanja: uloga partizanke u stvaranju nove socijalističke žene.

 

Predavanje Maroja Mrduljaša: Vjenceslav Richter: prema sintezi

U siječanjskom programu CKPIS-a s predavanjem Vjenceslav Richter: prema sintezi gostovao je Maroje Mrduljaš. Predavanje je održano u srijedu, 16. siječnja 2019., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje).
Vjenceslav Richter, arhitekt, vizualni umjetnik i teoretičar, jedna je od ključnih figura poslijeratnog modernizma u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a čiji je doprinos relevantan i u međunarodnim okvirima. Richter je jedan od pokretača grupe EXAT-51, aktivni sudionik pokreta i izložbi Novih tendencija, a obilježava stav koji inzistira na čvrstoj povezanosti društvene stvarnosti i umjetničke prakse, radikalnom i istraživačkom pristupu te jedinstvenoj sposobnosti prenošenja iskustava iz medija u medij. Richterov doprinos netom je "kanoniziran" na izložbi Concrete Utopia postavljenoj u Museum of Modern Art u New Yorku, gdje je Richteru posvećena monografska soba. Predavanjem je ocrtan Richterov arhitektonski opus te sustavni i dugotrajni rad na istraživanju modernističke teme "sinteze plastičkih umjetnosti" koju Richter proširuje na širi društveni plan. Ta nastojanja kulminiraju u kontroverznom projektu Sinturbanizma, jedinog cjelovitog utopijskog projekta "idealnog grada samoupravnog socijalizma". Posebna pažnja posvećena je Richterovim jugoslavenskim paviljonima za razne međunarodne izložbe u kojima se isprepliću radikalni eksperimenti i teme reprezentacije društva.
Maroje Mrduljaš je arhitekt, kritičar arhitekture i dizajna, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktualni fokus njegovih interesa je modernizam druge polovice 20. stoljeća u regiji bivše Jugoslavije, te suvremene arhitektonske prakse. Autor je više knjiga, poglavlja knjiga i brojnih članaka objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Kustos je brojnih izložbi postavljenih u Veneciji, Tokyju, Londonu i drugdje, te vodi više istraživačkih međunarodnih projekata među kojima se ističe Nedovršene modernizacije. Djeluje i u mediju filma, te je koautor dvije sezone dokumentarne serije Betonski spavači. Glavni je urednik časopisa za arhitekturu i kulturu Oris te nezavisni ekspert nagrade EU za arhitekturu Mies van der Rohe.

 

Predstavljanje projekta Mikrosocijalizam

U srijedu, 19. prosinca 2018., u 10 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održano je predstavljanje istraživačkog projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam). Rad na projektu upravo je započeo, a do studenog 2022. financirat će ga Hrvatska zaklada za znanost. Projekt su predstavili voditelj Igor Duda te suradnici Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Tina Filipović, Magdalena Najbar-Agičić, Christian Axboe Nielsen i Saša Vejzagić. Više o svemu na mrežnim stranicama projekta.

 

Predstavljanje knjige Borisa Koromana

U programu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri 3. prosinca 2018., uz sudjelovanje Danijele Lugarić, autora i moderatora Andree Matoševića, predstavljena je studija Borisa Koromana Suvremena hrvatska proza i tranzicija, objavljena u Biblioteci CeKaPISarnica u suizdavaštvu s Hrvatskom sveučilišnom nakladom.

 

Predavanje Igora Stanića: Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine

Drugo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 21. studenog 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorand Igor Stanić nastupio je s temom Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine.
Predavanje se bavi studijom slučaja brodogradilišta Uljanik u razdoblju od pokretanja privredne reforme 1965. do donošenja Zakona o udruženom radu 1976. godine. Godine 1965. uveden je tržišni socijalizam, a poduzeća su uspješno poslovanje trebala ostvariti na tržištu. Pritisak tržišta izravno je utjecao na položaj samoupravljanja u poduzećima, odnosno na položaj radnika samoupravljača. Upravo iz tih razloga dominaciju u samoupravnim poduzećima  umjesto radnika preuzimaju stručnjaci. U narednom razdoblju počinju se javljati novi centri moći koji su postali izravna prijetnja razvoju samoupravljanja. Kao odgovor na takvo stanje Savez komunista početkom 1970-ih redefinira položaj samoupravljanja te pokreće niz reformi koje su svoj završni oblik dobile u Zakonu o udruženom radu. Predavanje je obuhvatilo turbulentno razdoblje u kojem su se dogodile mnoge promjene koje su se direktno odražavale na poduzeća u Jugoslaviji. Također, na predavanju je na primjeru brodogradilišta Uljanik dan uvid u metodologiju i način pristupa istraživanju studija slučaja.
Igor Stanić je doktorand suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te vanjski suradnik CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli. Uljanik u socijalizmu tema je njegova doktorata i tema kojom se bavio u sklopu istraživačkoga projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka.

 

Predavanje Anite Buhin: Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih

Prvo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 17. listopada 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorandica Anita Buhin nastupila je s temom Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih.
Kolektivno otkriće mora u socijalističkoj Jugoslaviji bilo je rezultat političkih, gospodarskih i društvenih procesa tijekom 1950-ih i 1960-ih, a na društveno-kulturnoj razini izrazilo se kroz masovni turizam i popularnu kulturu. Na primjerima triju kulturoloških fenomena – zabavnoj glazbi, televiziji te modnim i životnim stilovima – ovo će se predavanje baviti stvaranjem kolektivne svejugoslavenske slike Jadrana kroz konzumaciju audiovizualnih popkulturnih sadržaja. Pritom je, osim zadovoljenja potreba za zabavom i odmorom, mediteranizacija jugoslavenske kulturne sfere doprinosila i promoviranju Jugoslavije kao mediteranske zemlje sretnih, zadovoljnih, nasmijanih i suncem okupanih socijalističkih građana.
Anita Buhin je doktorandica povijesti na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci gdje trenutačno sprema obranu disertacije Yugoslav Socialism "Flavoured with Sea, Flavoured with Salt": The Mediterranization of Yugoslav Popular Culture in the 1950s and 1960s under Italian Influence. Vanjska je suradnica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

 

4. Doktorska radionica CKPIS-a i FF-a

Četvrtu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. sudionici su izlagali i raspravljali na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Ghentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Amir Duranović, Hannes Grandits, Hrvoje Klasić, Radina Vučetić, Marko Zubak te organizator Igor Duda. Ovogodišnja radionica bila je dio suradnje s projektom "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru", pokrenutom na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Više informacija na mrežnim stranicama radionice.